Ljepota Parka prirode Papuk

Žumberak

ŽumberakPark prirode Papuk glavno je obilježje ne samo daruvarskog područja, već i Slavonije. Proglašen je najljepšom planinom u Slavoniji, a 1999. godine zaštićen je i kao Park prirode. Zbog izrazite geološke baštine, njegove osobitosti te ekoloških, arheoloških, povijesnih i kulturnih znamenitosti kojima obiluje, dio je i UNESCO-ve mreže geoparkova.

Veliki broj zaštićenih područja čini ga posebnim mjestom

Nismo sigurni postoji li u Hrvatskoj još koji Park prirode u kojem se, na relativno malom području, može naći toliko zaštićenih lokacija. U Parku prirode Papuk naći će se čak njih šest, a svaka lokacija sama po sebi je toliko posebna, da ćete jednostavno morati obići sve. Jedna od najljepših gorskih dolina svakako je Jankovac, okružena stoljetnom bukovom šumom. Zatim je tu i Rupnica poznata po okomitim vulkanskim stijenama, rijetkima na cijelom svijetu. Posebnu biljnu vegetaciju naći ćete u rezervatu šumske vegetacije, Sekulinačkim planinama te staništu Tise, a tu su i dva hrasta stara preko 420 godina. Orhideje, i još mnoge vrste različitog ugroženog i zaštićenog bilja, naći ćete u specijalnom rezervatu Pliš-Mališčak-Turjak-Lapjak.

Mjesto s velikim brojem kulturne baštine i arheoloških nalazišta

Prirodno bogatstvo ovog područja te brdovitost terena pružalo je sigurnost, utočište i hranu doseljenicima još u kamenom dobu. Od tada je ovo područje naseljeno, a na njegovom području naći ćete očuvana nalazišta iz kamenog, željeznog i brončanog doba, zatim iz doba Rimljana preko srednjeg vijeka do novije povijesti. Najočuvaniji “stari grad” Ružica nalazi se upravo na ovom području, kao i još mnoštvo njih poput Kamengrada, Klaka, Veličkog grada, Rudina, Pogane i još mnogih.

Raznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Većinom bukova šuma odlično je stanište različitim biljnim i životinjskim vrstama. Ovdje žive gotovo svi predstavnici srednjoeuropske faune; jeleni, srne, svinje, lisice i kune, mnoge vrste različitih ptica te šišmiši. U Parku prirode nalazi se čak 13 vrsta šumskih zajednica; bukva, hrast kinjak, grab, tisa, jela, hrast medunac, sladun i cer. Ovdje se gnijezdi oko 18% populacije goluba dupljaša te oko 6% europske populacije bjelovrate muharice.